Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length

 
Advanced search

28741 Posts in 650 Topics- by 394 Members - Latest Member: nobody361

July 30, 2010, 11:21:28 AM
BeraneTown forumOstale temeNauka - Kvazinaka - OnostranoMedicina-ZdravljeTopic: Civilni invalidi rata za Berane, Bijelo Polje, Andrijevica,Plav,Rožaje Mojkovac
Pages: [1]   Go Down
Print
Author Topic: Civilni invalidi rata za Berane, Bijelo Polje, Andrijevica,Plav,Rožaje Mojkovac  (Read 813 times)
Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« on: September 21, 2008, 01:02:55 PM »

NVO  Civilni invalidi rata za Berane, Bijelo Polje, Andrijevica, Plav,Rožaje i Mojkovac

Kontakt osoba: Drago Tomovic, dipl.pravnik, Bijelo Polje,
adresa: Trsova bb.
Datum Osnivanja    1974.godina
Telefon    084/430-388
Email    sslijepihbp@hotmail.com
Broj clanova :84
Podrucje rada :Bijelo Polje. Berane, Andrijevica, Plav, Rožaje i Mojkovac

Ciljevi    - Razvijanje i rješavanje socijalnog obezbjedjenja, potpune zdrastvene zaštite i stambenih potreba. - Stvaranje uslova i podsticanje organizovanja i razvijanja kulturnih, sportskih, rekreativnih aktivnosti. - Rješavanje i zadovoljenje drugih specificnih problema i potreba

http://www.saradnjomdocilja.cg.yu/potpisnice_detalj.asp?sifra=25
Logged

Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« Reply #1 on: July 24, 2009, 10:04:12 AM »

Svakako jedna od najvidljivijih i najtežih posledica rata je telesna invalidnost. U Srbiji po različitim statistikama postoji oko 66.000 registrovanih invalida. Od tog broja oko 80% sačinjavaju ratni veterani iz svih ratova vođenih na prostorima prethodne Jugoslavije.

Problemi sa kojima se suočava ova populacija su možda i najteži od svih problema koji postoje među veteranima zbog toga što se na uobičajene probleme dodaje i bolest prouzrokovana nedostatkom dela tela ili trajnim oštećenjem organizama. Nekada su invalidi svih kategorija imali rešen problem lečenja i rehabilitacije kroz ustanove koje su se bavile isključivo njima i bile namenjene samo ratnim vojnim invalidima (da samo pomenemo najveći RH centar u Igalu). Stručna pomoć u ovim centrima bila je na vrhunskom nivou i pristup osoblja i lekara bio je profilisan prema korisnicima.


Raspadom država prethodne Jugoslavije, finansijskom krizom i ratom devedesetih uz vreme tranzicije u kojem trenutno živimo nestale su i ustanove koje su se bavile problemima ratnih vojnih invalida ili su organizovane po principu dohodovnosti što je u ovom slučaju bilo pogubno za invalide. U isto vreme broj ratnih vojnih invalida se drastično povećao sa povredama koje podrazumevaju aktivniju sanaciju i rehabilitaciju. Problem nabavke ortopedskih pomagala, u vrlo čestim slučajevima i onih najlošijeg kvaliteta, predstavljao je za neke invalide skoro nepremostivu prepreku. Dugo vreme nerešena zakonska regulativa, uz donošenje uredbi sa kojima su se regulisala prava i obaveze iz invalidske zaštite, doprinela je dodatnom lošem stanju ivalida.


Mora se priznati da je danas odnos države i stanje invalida mnogo bolje nego pre pet ili deset godina ali još uvek nije ni blizu onoga kako bi trebalo da bude. To i jeste razlog zbog kojeg naša organizacija u svom radu i delovanju posvećuje posebnu paznju ovom delu naših članova. Zalažemo se za donošenje zakona i pravnu regulativu kojom ce se prava i obaveze države prema invalidima definisati na taj način da ljudi koji su za ovu zemlju dali deo sebe u bukvalnom značenju budu zbrinuti na pravičan način.

Kao primer ovoj temi moze da posluži i odlomak iz naučnog rada Slađane Dragišić-Labas iz Instituta za neuropsihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević” iz Beograda - pod nazivom „Društveni faktori u etiologiji suicidalnog ponašanja vojnih invalida rata iz 1991-1995”.


- Na teritoriji SRJ živi oko 3.000 ratnih vojnih invalida (u nastavku teksta: RVI) ovog rata – državljana SRJ, a oko 20.000 ukupno računajuci invalide iz Republike Srpske i bivse Republike Srpske Krajine. Od ukupnog broja RVI (20.000) njih 800 (200 državljana SRJ) je sa dijagnozama kvadriplegije, paraplegije i amputiranim delovima tela, koji su smešteni u više rehabilitacionih centara u Srbiji i koji posle završene medicinske rehabilitacije »treba da se snađu«. Ratni vojni invalidi i njihove porodice suočeni su sa nizom veoma teških problema (stambenim, materijalnim, prekvalifikacijom, zdravstvenim, psihickim, porodičnim) čija se rešenja u trenutku anketiranja (avgust 1996. godine – decembar 1997. godine) nisu pomerila od eventualnog dobijanja određene kategorije invalidnosti i primanja invalidnine, koja se bitno razlikovala u Republici Srbiji i bila deset puta veća od invalidnine koju su RVI, koji nisu državljani SRJ, dobijali iz Republike Srpske. Ovi RVI su bili demotivisani da se po završetku medicinske rehabilitacije vrate u svoja mesta, jer nisu imali od čega da žive i bili su zadržavani u RH centrima i po prestanku medicinskih indikacija, a iz socijalnih razloga.

 Stanje beznađa (i sve učestalija razmišljanja o samoubistvu i izvršavanje samoubistava) u kojem se našla ova populacija bilo je dobrim delom uslovljeno njihovim nepoverenjem u državne institucije, doživljajem odbačenosti i nezainteresovanosti društva za njih, nepreduzimanjem adekvatnih mera pomoći RVI ni od strane Republike Srbije, ni Republike Srpske. Ova populacija je, prema rečima jednog ispitanika, ostavljena "na milost i nemilost Bogu" - kraj citata.

www.veterani.org.rs
Logged

Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« Reply #2 on: July 24, 2009, 10:12:47 AM »


Ratni veterani češće oboljevaju

29.01.2009


Ratni veterani dva puta češće oboljevaju od ostalih građana Srbije, imaju više problema u socijalizaciji, a više od 80 odsto njih, ima neki od mentalnih poremećaja - pokazalo je istraživanje koje je od decembra 2007. do decembra 2008. godine, uz timove lekara, sprovelo srbijansko Ministarstvo rada i socijalne politike.

Istraživanje je sprovedeno u dve faze. Prva se odnosi na procenu opšteg zdravstvenog stanja, a druga na mentalno zdravlje sa posebnim osvrtom na prisustvo posttraumatskog stresnog poremećaja. Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike, kaže da je u istraživanju učestvovalo oko 3.000 ispitanika iz 40 srbijanskih gradova i da rezultati ovog istraživanja, iz ugla njegovog ministarstva, nisu ohrabrujući:

"U 81 odsto slučajeva imamo poremećaje mentalnog zdravlja, a da svaki od ispitanika ima tri dijagnoze, i njihovo zdravstveno stanje je mnogo gore od zdravstvenog stanja opšte populacije. Što se tiče druge faze istraživanja, u 81 odsto slučajeva imamo poremećaje mentalnog zdravlja, od toga u 8.8 odsto slučajeva imamo evidentiran posttraumatski aktuelni stresni poremećaj, a u 20 odsto slučajeva prebolovani posttraumatski stresni poremećaj, što u zbiru iznosi 28.8 odsto."

 

Alekasandar Dragišić, jedan je od vojnih veterana koji je učestvovao u ovom istraživanju. On, za RSE, kaže da kao i većina učesnika ratova devedesetih, ima puno zdravstvenih problema, ali da nema vremena da ode kod lekara:


"Za sebe mislim da nemam posttraumatski stresni poremećaj, ubeđen sam u to - možda bi lekar rekao da imam. Imam malo problema sa bubrezima, malo problema sa štitnom žlezdom, malo mi je oslabio vid. Da li je to zbog pritiska, da li je to zbog šećera, nisam se pregledao, kod lekara idem samo kada baš zagusti. Iskreno, nemam puno vremena jer sam puno zaposlen, puno radim."

 

Ovo istraživanje pokazalo je da ratni vetarani dva puta češće obolevaju nego ostali građani, kaže Viktorija Cucić, profesorka na Medicinskom fakultetu u Beogradu i jedna od članica tima lekara koji je sprovodio istraživanje:


"Dakle, od osam dijagnoza koje se mogu neposredno porediti, povišen krvni pritisak, oboljenja bubrega, oboljenja želuca, hronična anksiozna stanja i depresija, maligna oboljenja, problemi sa vidom i infarkt miokarda, sve stope su duplo veće u populaciji ratnih veterana. Kada pogledamo stope oboljenja u drugim zemljama, naši rezultati su isto znatno gori, uslovno rečeno. Dakle, postoji nekakva pravilnost od čega oboljevaju veterani, to su najčešće poremećaji vezani za mentalno zdravlje."

 

U okviru ovog istraživanja ispitano je i oko 300 veterana sa nekim od mentalnih poremećaja, od kojih su najčešći alkoholizam i depresija. "Nalazi do kojih smo došli, komparabilni su sa podacima koji se mogu naći u literaturi, a u uporedivi su sa podacima dobijenim nakon Zalivskog rata, ali i sa podacima iz ratova u Avganistanu i Iraku", kaže Željko Špirić, šef odeljenja na Klinici za psihijatriju Vojno medicinske akademije:

 

"Mi smo na ovom našem uzorku ustanovili da je procenat ratnih veterana koji sada imaju posttraumatski stresni poremećaj 8.8 odsto. Onih koji su to preboleli, koji su imali posttraumatski stresni poremećaj u nekom periodu od početka rata do danas, ima 20 odsto. Našli smo i da veterani iz ratova sa početka devedesetih, od 1991. do 1995., znatno češće imaju posttraumatski stresni poremećaj nego veterani iz perioda od 1998. do 1999. Takođe, našli smo da postoji i značajan procenat ostalih mentalnih poremećaja, ne samo posttraumatski stresni poremećaj, preko 60 odsto veterana sa posttraumatskim stresnim poremećajem ima i neki drugi mentalni poremećaj, najčešće depresiju i alkoholizam."

 

Špirić ističe da ratni veterani najčešće pokušavaju da potisnu ratna sećanja jer imaju doživljaj da ih je društvo, zbog izgubljenih ratova, odbacilo.
 

Rasim Ljajić ističe da će nakon ovog istraživanja, Ministarstvo rada i socijalne politike preduzeti dva koraka:

"Prvo, hitno moramo formirati radnu grupu koja će izraditi strategiju socijalne i zdravstvene zaštite učesnika ratova devedesetih godina. Drugi konkretan korak koji ćemo pre toga morati da učinimo jeste formiranje tri do četiri veteranska centra, savetovališta, u onim gradovima u kojima imamo najveću koncentraciju učesnika ratova devedesetih godina."
http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1376555.html
Logged

Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« Reply #3 on: July 25, 2009, 07:36:37 AM »

CIVILNI INVALIDI RATA NEZADOVOLjNI ODNOSOM MINISTARSTVA RADA I SOCIJALNOG STARANjA

Kasne male naknade  Primanja civilnih invalida rata, koja nijesu usklađena na valjan način, zaostaju u odnosu na prosječnu zaradu, ali i za primanjima koja ta populacija ima u zemljama okruženja kao što su Srbija i Slovenija, ocijenjeno je na jučerašnjoj sjednici skupštine podgoričke Organizacije civilnih invalida rata.


- Za nas su aktuelne i izmjene i dopune Zakona o boračko-invalidskoj zaštiti, u cilju povećanja mjesečnih primanja i proširivanja prava na porodičnu invalidninu i materijalnog obezbjeđivanja i da naši članovi budu izjednačeni sa vojnim invalidima i po obuhvatu grupe invaliditeta. Aktuelno je i pitanje isplate preko banaka, jer pošta u zadnje vrijeme kasni sa isplatom. Organizacija nema ni adekvtan poslovni prostor, i to bi trebalo riješti što prije - navodi se u informaciji o radu Organizacije civilnih invalida rata za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, koju je pripremio predsjednik Novica Raičević.

Raičević ocjenjuje da je iznenađujuća nezainteresovanost mnogih članova da regulišu neka prava, kao što je materijalno obezbjeđenje ili da zatraže utvrđivanje invalidnosti zbog pogoršanja stanja.
- Civilni invalidi rata, kao i vojni invalidi, oštećeni su za određenu sumu novca koja im nije isplaćena od oktobra 1999. do kraja 2003. godine - saopšteno je na skupštini.
Organizacija civilnih invalida rata ima 167 članova, 130 iz Podgorice, 26 iz Danilovgrada i 11 iz Kolašina. Materijalno obezbjeđenje prima 50 članova iz Podgorice, koji nemaju ni plate ni penzije.

- Od opštine Kolašin uopšte ne dobijamo nikakvu novčanu podršku, iako je to traženo nekoliko puta - poručeno je na sjednici.

Prema našoj evidenciji, od 1995. godine do sada, u Podgorici su preminula 62 naša člana, a u Kolašinu i Danilovgradu ukupno 13, što je tužna i impresivna brojka. Za Organizaciju civilnih invalida rata za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin može se reći da je učinjeno sve što je bilo moguće. U ponečemu nijesmo uspjeli, kao na primjer da se isplate civilnim invalidima rata vrše preko banke, kako bi mogli podizati kredite - saopštio je Raičević.

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Povodi&clanak=192358&datum=2009-06-26
Logged

Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« Reply #4 on: July 25, 2009, 07:48:53 AM »

INFORMACIJA
O MATERIJALNO – SOCIJALNOM POLOŽAJU KORISNIKA BORAČKE I INALIDSKE ZAŠTITE


Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti u Republici Crnoj Gori, a koji je u primjeni od 1. januara 2004. godine, utvrdjena je zaštita i obezbijedjena materijalna i socijalna sigurnost boraca, porodica palih boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova porodice umrlih korisnka ove zaštite.

Do 1. januara 2004. godine, ova zaštita je bila utvrdjena propisima bivše SRJ koji su se od usvajanja Ustavne povelje u Republici Crnoj Gori primjenjivali kao akti republika članica, a prava su finansirana sve do aprila 2003. godine, iz Budžeta bivše Savezne države. Od aprila mjeseca prethodne godine prava ovih korisnika finansiraju se iz Budžeta Republike Crne Gore.

U cilju zaštite, a posebno pravne sigurnosti korisnika ovih prava novim zakonom iz ove oblasti obezbijedjen je obim stečenih prava po propisima po kojima su i ostvarena. U skladu sa propisima prava ovih korisnika su:
-   pravo na ličnu invalidninu zavisno od stepena oštećenja organizma;
-   pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica;
-   pravo na ortopedski dodatak;
-   pravo na porodičnu invalidninu od 184 eura mjesečno za jednog člana porodice, a za svakog daljeg uvećava se za 50%;
-   pravo na uvećanu porodičnu invalidninu od 107 eura mjesečno za svako dijete do završetka školovanja kao i za roditelje koji su izgubili jedino dijete koje su imali;
-   pravo na novčanu naknadu materijalnog obezbijedjenja od 61 euro mjesečno za materijalno neobezbijdjene porodice, a za djecu palih boraca bez obzira na prihode do završetka školovanja s tim što se ovaj iznos za svako dijete uvećava za 20%;
-   pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje;
-   pravo na besplatnu i povlašćenu vožnju;
-   pravo na borački dodatak kao stečeno pravo i
-   pravo na godišnje novčano primanje odlikovanih lica takodje kao stečeno pravo.

Ukupan broj vojnih invalida je 2975 a civilnih invalida rata 534.


Vojni invalidi prema stepenu tjelsnog oštećenja razvrstani su u 10 grupa a civilni invalidi rata takodje prema stepenu tjelesnog oštećenja u sedam grupa. Mjesečno novačano primanje vojnog invalida, a zavisno od stepena oštećenja organizma mjesečno iznosi od 18 eura do 538 eura, a za civilne invalide rata od 40 eura do 538 eura, a koji su pravo ostvarili u skladu sa odredbama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti u Republici Crnoj Gori. Korisnici ovih prava koja su ostvarena po propisima koji su bili na snazi do donošenja novog zakona u Republici zadržali su obim stečenih prava po propisima po kojima su prava i ostvarena tako da se mjesečno novčano primanje vojnog invalida kreće od 18 eura do 725 eura, a za civilne invalide rata od 40 eura do 725 eura, a razlog je što je po ranijim propisima bilo utvrdjeno stepenovanje dodatka za njegu i pomoć i ortopedskog dodatka tako da se visina dodatka za njegu i pomoć kretala od 141 do 307 eura, a visina ortopedskog dodatka od 21 do 111 eura.

Pored lične invalidnine ovi korisnici ukoliko nijesu u radnom odnosu ili korisnici penzije, odnosno, nemaju druge prihode izuzev invalidnine ostvaruju i pravo na materijalno obezbjedjenje koje mjesečno iznosi 61euro.

Članovi porodice umrlih korisnika lične invalidnine ostvaruju pravo na porodičnu invalidninu u mjesečnom iznosu od 31 euro pa ukoliko nijesu u radnom odnosu ili korisnici penzije, odnosno nemaju druge prihode ostavruju i pravo na materijalno obezbjedjenje koje mjesečno iznosi 61 euro, a bračni drug umrlog invalida koji je bio korisnik dodatka za njegu i
pomoć pravo na porodični dodatak koji iznosi 85% od visine dodatka za njegu i pomoć koju je koristio umrli invalid. Ukupan broj korisnika materijalnog obezbjedjenja po ovom osnovu je 1260.

Pravo na materijalno obezbjedjenje u iznosu od 61 euro ostvaruju i učesnici NOR-a i članovi porodice umrlih učesnika oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, ukoliko su nespobni za rad i privredjivanje, a u domaćinstvu nemaju prihode ni pojednom osnovu. Korisnika materijalnog obezbjedjenja po ovom osnovu u Republici je 1547 od čega 1272 po osnovu učešća u NOR-u a 275 po osnovu učešća u oslobodilačkim ratovima.
 


    
Visina mjesečnih primanja članova porodice palih boraca je sljedeća:

                     Invalid. uvećana inv. mat. ob.   ukupno
1. Bračni drug i jedno dijete    276 E         107 E          61 E        444 E

2. Bračni drug i dvoje djece    368 E      214 E          72 E        654 E

3. Bračni drug i troje djece      460 E      321 E          84 E        865 E

4. Bračni drug i četvoro djece  552 E      428 E          96 E     1.076 E

5. Bračni drug i petoro djece   644 E      535 E         108 E     1.287 E

6. Roditelji                                  276E           -              72 E        348 E

Bračni drug i djeca palog borca, a koji je bio u radnom odnosu prije pogibije ostarili su i pravo na porodičnu penziju po propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici, a djeca palih boraca koja su na redovnom školovanju od 1992. godine, korisnici su stipendije preko Ministarstva prosvjete i nauke bez obzira na stepen školovanja. Što se tiče porodične invalidnine kako bračni drug tako i roditelji ujedno mogu biti u radnom odnosu ili korisnici penzije što nije zakonska smetnja za pravo na porodičnu invalidninu. Imajući u vidu utvrdjena zakonska prava mjesečna novčana primanja ovih korisnika kreću se od 348 eura za roditelje i od 444 eura za bračnog druga se jednim djetetom do 1.287 eura za bračnog druga sa petoro djece.  

Ukupan broj porodica palih boraca u Republici je 492 od čega je 184 porodice iz oružanih akcija poslije 1990. godine.  

Ovim porodicama od izbijanja oružanih sukoba na prostorima prethodne Jugoslavije poslije 1990. godine ovo ministarstvo i Vlada Republike Crne Gore u kontinuitetu je rješavalo stambena pitanja, a što će činiti i ubuduće zavisno od materijalnih mogućnosti i to kao humani gest, a ne kao zakonsku obavezu. Po ovim pitanjima ovo ministarstvo, Vlada Republike Crne Gore i drugi pravni subjekti u Republici razriješili su uglavnom stambena pitanja i to dodjelom stana ili finansijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja i poboljšanje uslova stanovanja. U Republici je za protekli period za 60 porodica na trajnoj osnovi riješeno stambeno pitanje, a za 79 porodica od strane ovog ministarstva opredijeljena su finansijska sredstva za poboljšanje uslova stanovanja što čini ukupno 139 porodica koje su obuhvaćene programom rješavanja stambenih pitanja od strane ovog ministarstva.  U narednom periodu ovim vidom zaštite odnosno stambenim zbrinjavanjem biće obuhvaćene i još neke porodice koje prema procjeni ovog ministarstva i nijesu baš na nekom nezavidnom nivou stambene ugroženosti.

Medjutim, nesporna je činjenica da su budžetske mogućnosti ograničene, uz samu činjenicu da preuzimanjem isplate mjesečnih novčanih primanja vojnih invalida i porodica palih boraca od 1. aprila 2003. godine, od bivšeg Saveznog Budžeta, nijesu bila planirana budžetska sredstva u Republici Crnoj Gori za 2003. godinu, a što je rezultiralo odredjenim kašnjenjenjem u isplati ovih primanja (od 15-og do 20-og u mjesecu). Ulažući napore u obezbjedjivanju finansijskih sredstava za ove namjene za posljednjih 15 mjeseci postignuta je dinamika svakomjesečne isplate ovih primanja.

Posljednja isplata ovih primanja izvršena je 28. aprila 2004. godine, i to lična primanja vojnih invalida i porodica palih boraca za februar mjesec 2004. godine, a materijalno obezbjedjenje i mjesečna novčana primanja civilnih invalida rata za novembar mjesec 2003. godine.
www.gov.me/files/1083845349.doc
Logged

Jellena
Veteran
***
Offline Offline

Posts: 1391



« Reply #5 on: July 25, 2009, 07:51:52 AM »

Saopštenje: Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović primio predstavnike Saveza civilnih invalida rata Hrvatske

Ministar rada i socijalnog staranja dr Suad Numanović primio je danas predstavnike Saveza civilnih invalida rata Hrvatske, na zahtjev Saveza civilnih invalida rata Crne Gore.

Dogovarajući dalju saradnju Ministarstva sa savezima obje države, ministar Numanović je podsjetio da se od 1. januara 2004. godine u Crnoj Gori primjenjuje Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Tim zakonom su obuhvaćena prava civilnih invalida rata, vojnih invalida, porodica palih boraca i materijalno neobezbijeđenih učesnika odgovarajućih ratova.

Numanović je istakao da je oblast koja reguliše boračku i invalidsku zaštitu na principima sistemskog karaktera kao u zemljama u okruženju, a visina i obim prava zavise od materijalnih mogućnosti države. On je kazao da je taj vid zaštite, uzimajući u obzir ukupan standard stanovništva u Crnoj Gori, na visokom nivou, te da nema posebnih ostupanja od statusa i položaja te populacije u zemljama u okruženju.

Predsjednik Saveza civilnih invalida rata Crne Gore Fadil Mučić izrazio je zadovoljstvo statusom civilnih invalida rata i saradnjom sa Ministarstvom.

Predsjednik Saveza civilnih invalida rata Hrvatske Franjo Sajko zahvalio se ministru rada i socijalnog staranja dr Suadu Numanoviću na prijemu i gostoprimstvu.
16.06.2009
http://www.vlada.cg.yu/vijesti.php?akcija=vijesti&id=174257
Logged

Pages: [1]   Go Up
Print
BeraneTown forumOstale temeNauka - Kvazinaka - OnostranoMedicina-ZdravljeTopic: Civilni invalidi rata za Berane, Bijelo Polje, Andrijevica,Plav,Rožaje Mojkovac
Jump to:  

Theme orange-lt created by panic